|
Dubrovnik
Dubrovnik, grad, luka i turističko središte
južnoga hrvatskoga primorja; 49 278 stan. Leži na podnožju
vapnenačkoga Srđa (412 m), u dolini koju prema jugozapadu
zatvara uzvisina Lapada i manji greben s najstarijim dijelom
Dubrovnika. Nasipanjem močvarne doline između Gruškoga zaljeva
na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place (Straduna)
stara gradska jezgra spojena je s predgrađem na drugoj strani
doline. Na taj je način Stradun postao središte grada i njegova
glavna ulica, spajajući suprotna gradska vrata: Ploče na istoku
i Pile na zapadu. Nakon izgradnje luke u Gruškom zaljevu,
Gruž postupno s Dubrovnikom postaje jedinstveno naselje. Poslije
se Dubrovnik proširio i na Lapadski poluotok, na niže dijelove
padina Srđa i izvan gradskih zidina prema Župi. Klimu Dubrovnika
karakteriziraju topla i suha ljeta i blage zime. Prosječna
je temperatura najhladnijeg mjeseca (veljače) 4,6 °C, a najtoplijeg
(kolovoza) 26,2 °C. Od ukupne godišnje količine oborina na
hladnu polovicu godine otpada 68%, a od 105 kišnih dana otpada
na proljeće 29, ljeto 14, jesen 26 i na zimu 37. Snijeg pada
vrlo rijetko; 2554 sunčana sata godišnje, po čemu je Dubrovnik
među prvim gradovima u južnoj Europi. U srpnju ima dnevno
(kao i Aleksandrija) 12,4 sunčana sata. Vegetacija je suptropska
i bujna (maslina, badem, agrumi, ružmarin, lovor, crnika,
bor, pinija, čempres). Jugoistočno od starog dijela grada
je turističko područje Ploče (hoteli i plaže), zapadno Lapad
(sportski tereni, hoteli, plaže, šetališta), sjeverozapadno
gruška luka i Gruž. Gospodarska je osnova turizam i pomorstvo.
U gradu djeluju važne kulturne ustanove: Viša pomorska škola,
Viša turistička škola, Sveučilišni centar za postdiplomski
studij Sveučilišta u Zagrebu, Povijesni institut HAZU, Dubrovačke
ljetne igre i dr.




|
Preporučujemo:
"Adria
coral charter" Sailing and motor boats - Dubrovnik
Dubrovnik ima gradsku luku, luku Gruž i marinu Dubrovnik.
Stara gradska luka zaštićena je lukobranom Porporela; u luku
mogu pristati jahte do 3 m gaza; manji brodovi sidre u uvali
Gornja Bočina. Luka Gruž je trgovačka luka, 2,5 km sjeverozapadno
od starog Dubrovnika. Marina Dubrovnik nalazi se u naselju
Komolac na unutrašnjem dijelu Rijeke dubrovačke, oko 4 km
od ulaza u luku Gruž. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65).
Zračna luka nalazi se u Čilipima.
Dubrovnik - grad jedinstvene političke i kulturne povijesti
(Dubrovačka Republika, Gradski statut iz 1272.), svjetski
poznate spomenične baštine i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar
svjetske kulturne baštine) - jedan je od najatraktivnijih
i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Uz izuzetne prirodne
ljepote i očuvanost baštine, Dubrovnik je grad iznimno bogate
turističke ponude. Grad hotela, prelijepe okolice, zavidnoga
ekološkog standarda i turističke dorečenosti privlačan je
u svako godišnje doba. Neku vrstu geografske izoliranosti
premošćuje visok prometni standard - zrakoplovni prijevoz,
brzi hidrokrilni brodovi. Turistički se Dubrovnik počeo razvijati
prije I. svjetskog rata, da bi ubrzo zbog svoje neodoljive
posebnosti, postao snažnim međunarodnim turističkim središtem.
Za temeljitiji razgled Dubrovnika, njegova blaga i spomenika
potrebno je više dana. No, već za šetnje Stradunom, uskim
ulicama i trgovima, monumentalnim zidinama i tvrđavama posjetitelji
se susreću s tisućljetnom ljepotom njegove kao u školjku uvučene
urbane jezgre, stoljećima učenim vještinama zidanja, klesanja,
rezbarenja, te se suočuju s poviješću Kneževa dvora, bibliotečnim
blagom, najstarijom ljekarnicom na europskom jugu i dr. Dopuštajući
užitak odabira, Dubrovnik nudi mnoge muzeje i galerije s draguljima
hrvatske baštine. Dubrovački muzej u Kneževu dvoru u svom
kulturno-povijesnom odjelu ima 15 500 predmeta. U autentičnim
dvoranama postavljena je zbirka namještaja XVII.-XIX. st.,
odore knezova i vijećnika, vlastelinske odjeće. Pomorski muzej
(tvrđava Sveti Ivan) u stalnoj postavi izlaže raznovrsnu građu
vezanu uz dubrovačko i hrvatsko pomorstvo, s posebnim naglaskom
na povijest Dubrovačke Republike. Muzej franjevačkog samostana
čuva sav inventar stare ljekarnice, radove starih dubrovačkih
zlatarskih, vezilačkih i slikarskih radionica. U Muzeju dominikanskog
samostana prikazani su vrijedni primjerci dubrovačkog slikarstva
XV. i XVI. st., skulpture, zlatarski predmeti, rukopisi, inkunabule
i note. U Riznici dubrovačke katedrale čuvaju se relikvije
sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, te mnoge druge umjetničke
slike i predmeti. U Etnografskom muzeju Rupe može se vidjeti
prikaz tradicionalnoga gospodarstva i ruralne arhitekture
dubrovačkoga kraja, nošnje i tekstilno rukotvorstvo. Vrlo
je atraktivan Akvarij Biološkoga zavoda, smješten u tvrđavi
Sveti Ivan, s primjercima morske faune. Dubrovnik je po sebi
»posijao« crkve, samostane i hotele, a s licem prema moru
uresio se nizom marina, lučica te šetnica. Zbog veličanstvena
pogleda na srednjovjekovni Dubrovnik neizostavna je šetnja
po njegovim zidinama. U brojnim dubrovačkim restauracijama
i konobama može se uživati u specijalitetima domaće i međunarodne
kuhinje, a sportašima i rekreativcima na raspolaganju su tereni
i rekviziti za sve sportove na kopnu i vodi, od tenisa i stolnoga
tenisa do jedrenja. Djeluje i nekoliko fitness-centara s bazenima,
saunama, masažom, aerobikom, solarijima, trenažerima za boks
i dr. Dubrovnik je poznat po vrsnim hotelima, od kojih je
većina smještena na poluotoku Lapadu te na predjelu Ploča
jugoistočno od Staroga grada. Hotelsko naselje Dubrava - Babin
kuk na Lapadu grad je u malome. Ima trgovački centar, banku,
ambulantu, ugostiteljske lokale, novi »Stradun«, koji povezuje
hotele. Dubrovnik je grad bogatoga kulturno-umjetničkoga života.
Posebno mjesto ima Dubrovački ljetni festival (od 10. srpnja
do 25. kolovoza), koji se tradicionalno održava od 1950. To
je kazališni, glazbeni i folklorni festival, 1956. uključen
u kalendar svjetskih festivala i jedan je od najpoznatijih
u svijetu. Održava se na otvorenim pozornicama u gradu (Gundulićeva
poljana, Držićeva poljana, Lovrijenac, Revelin) ili u prekrasnim
ambijentima svojih građevina (Knežev dvor, klaustri, crkve).
Na repertoaru su djela hrvatskih i svjetskih klasika koje
izvode vodeća imena domaćih i svjetskih glumaca, redatelja,
dirigenata - dosad ih je nastupilo nekoliko stotina. Važan
su dio festivala folklorne izvedbe domaćih (Linđo, Lado) i
stranih folklornih skupina. U likovnome životu Dubrovnika
posebnu važnost imaju izložbe koje se održavaju tijekom cijele
godine. Osim renomiranih galerija - Umjetnička galerija (Put
Frana Supila 23), njezin izložbeni prostor Luža Art Centar
(Stradun), Sebastijan - povremene i stalne izložbe održavaju
se i u drugim prostorima. Nadaleko su poznate dubrovačke karnevalske
fešte - Dubrovački karnevo, koje se održavaju od ranoga srednjovjekovlja,
kada se na dubrovački prostor prenose iz susjedne Italije.
Velika je gradska svečanost proslava Blagdana sv. Vlaha, ujedno
i Dan grada Dubrovnika (3. veljače). Proslava traje cijeli
tjedan, uz vjerske obrede, procesiju gradskim ulicama, koncerte,
sportske, zabavne i karnevalske priredbe. Postoje organizirani
izleti.
Linkovi:
Službene
stranica Grada Dubrovnika
Uprava
Grada
Adresar
Virtualne
razglednice
Turistička zajednica
Grada Dubrovnika:
Cvijeta Zuzorić 1/II
20000 Dubrovnik
Tel/Fax: 020/ 323-887
http://web.tzdubrovnik.hr/
|