Turizam - grad Dubrovnik

 
 


 
 

Gradovi
- Bjelovar
- Čakovec
- Delnice
- Dubrovnik
- Gospić
- Ičići
- Ika
- Karlovac
- Koprivnica
- Lovran
- Matulji
- Medveja
- Mošćenička Draga
- Omišalj
- Opatija
- Osijek
- Pazin
- Poreč
- Požega
- Pula
- Rijeka
- Rovinj
- Selce
- Slavonski Brod
- Šibenik
- Split
- Trogir
- Varaždin
- Virovitica
- Volosko
- Vukovar
- Zadar
- Zagreb

Regije

Otoci

Izleti

Plan i prijedlog putovanja

Turističke destinacije

Homepage

 
 

 
 

 

Dubrovnik

Dubrovnik, grad, luka i turističko središte južnoga hrvatskoga primorja; 49 278 stan. Leži na podnožju vapnenačkoga Srđa (412 m), u dolini koju prema jugozapadu zatvara uzvisina Lapada i manji greben s najstarijim dijelom Dubrovnika. Nasipanjem močvarne doline između Gruškoga zaljeva na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place (Straduna) stara gradska jezgra spojena je s predgrađem na drugoj strani doline. Na taj je način Stradun postao središte grada i njegova glavna ulica, spajajući suprotna gradska vrata: Ploče na istoku i Pile na zapadu. Nakon izgradnje luke u Gruškom zaljevu, Gruž postupno s Dubrovnikom postaje jedinstveno naselje. Poslije se Dubrovnik proširio i na Lapadski poluotok, na niže dijelove padina Srđa i izvan gradskih zidina prema Župi. Klimu Dubrovnika karakteriziraju topla i suha ljeta i blage zime. Prosječna je temperatura najhladnijeg mjeseca (veljače) 4,6 °C, a najtoplijeg (kolovoza) 26,2 °C. Od ukupne godišnje količine oborina na hladnu polovicu godine otpada 68%, a od 105 kišnih dana otpada na proljeće 29, ljeto 14, jesen 26 i na zimu 37. Snijeg pada vrlo rijetko; 2554 sunčana sata godišnje, po čemu je Dubrovnik među prvim gradovima u južnoj Europi. U srpnju ima dnevno (kao i Aleksandrija) 12,4 sunčana sata. Vegetacija je suptropska i bujna (maslina, badem, agrumi, ružmarin, lovor, crnika, bor, pinija, čempres). Jugoistočno od starog dijela grada je turističko područje Ploče (hoteli i plaže), zapadno Lapad (sportski tereni, hoteli, plaže, šetališta), sjeverozapadno gruška luka i Gruž. Gospodarska je osnova turizam i pomorstvo. U gradu djeluju važne kulturne ustanove: Viša pomorska škola, Viša turistička škola, Sveučilišni centar za postdiplomski studij Sveučilišta u Zagrebu, Povijesni institut HAZU, Dubrovačke ljetne igre i dr.

Dubrovnik

Dubrovnik

Dubrovnik

Dubrovnik

Preporučujemo:

"Adria coral charter" Sailing and motor boats - Dubrovnik

Dubrovnik ima gradsku luku, luku Gruž i marinu Dubrovnik. Stara gradska luka zaštićena je lukobranom Porporela; u luku mogu pristati jahte do 3 m gaza; manji brodovi sidre u uvali Gornja Bočina. Luka Gruž je trgovačka luka, 2,5 km sjeverozapadno od starog Dubrovnika. Marina Dubrovnik nalazi se u naselju Komolac na unutrašnjem dijelu Rijeke dubrovačke, oko 4 km od ulaza u luku Gruž. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65). Zračna luka nalazi se u Čilipima.

Dubrovnik - grad jedinstvene političke i kulturne povijesti (Dubrovačka Republika, Gradski statut iz 1272.), svjetski poznate spomenične baštine i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine) - jedan je od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Uz izuzetne prirodne ljepote i očuvanost baštine, Dubrovnik je grad iznimno bogate turističke ponude. Grad hotela, prelijepe okolice, zavidnoga ekološkog standarda i turističke dorečenosti privlačan je u svako godišnje doba. Neku vrstu geografske izoliranosti premošćuje visok prometni standard - zrakoplovni prijevoz, brzi hidrokrilni brodovi. Turistički se Dubrovnik počeo razvijati prije I. svjetskog rata, da bi ubrzo zbog svoje neodoljive posebnosti, postao snažnim međunarodnim turističkim središtem. Za temeljitiji razgled Dubrovnika, njegova blaga i spomenika potrebno je više dana. No, već za šetnje Stradunom, uskim ulicama i trgovima, monumentalnim zidinama i tvrđavama posjetitelji se susreću s tisućljetnom ljepotom njegove kao u školjku uvučene urbane jezgre, stoljećima učenim vještinama zidanja, klesanja, rezbarenja, te se suočuju s poviješću Kneževa dvora, bibliotečnim blagom, najstarijom ljekarnicom na europskom jugu i dr. Dopuštajući užitak odabira, Dubrovnik nudi mnoge muzeje i galerije s draguljima hrvatske baštine. Dubrovački muzej u Kneževu dvoru u svom kulturno-povijesnom odjelu ima 15 500 predmeta. U autentičnim dvoranama postavljena je zbirka namještaja XVII.-XIX. st., odore knezova i vijećnika, vlastelinske odjeće. Pomorski muzej (tvrđava Sveti Ivan) u stalnoj postavi izlaže raznovrsnu građu vezanu uz dubrovačko i hrvatsko pomorstvo, s posebnim naglaskom na povijest Dubrovačke Republike. Muzej franjevačkog samostana čuva sav inventar stare ljekarnice, radove starih dubrovačkih zlatarskih, vezilačkih i slikarskih radionica. U Muzeju dominikanskog samostana prikazani su vrijedni primjerci dubrovačkog slikarstva XV. i XVI. st., skulpture, zlatarski predmeti, rukopisi, inkunabule i note. U Riznici dubrovačke katedrale čuvaju se relikvije sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, te mnoge druge umjetničke slike i predmeti. U Etnografskom muzeju Rupe može se vidjeti prikaz tradicionalnoga gospodarstva i ruralne arhitekture dubrovačkoga kraja, nošnje i tekstilno rukotvorstvo. Vrlo je atraktivan Akvarij Biološkoga zavoda, smješten u tvrđavi Sveti Ivan, s primjercima morske faune. Dubrovnik je po sebi »posijao« crkve, samostane i hotele, a s licem prema moru uresio se nizom marina, lučica te šetnica. Zbog veličanstvena pogleda na srednjovjekovni Dubrovnik neizostavna je šetnja po njegovim zidinama. U brojnim dubrovačkim restauracijama i konobama može se uživati u specijalitetima domaće i međunarodne kuhinje, a sportašima i rekreativcima na raspolaganju su tereni i rekviziti za sve sportove na kopnu i vodi, od tenisa i stolnoga tenisa do jedrenja. Djeluje i nekoliko fitness-centara s bazenima, saunama, masažom, aerobikom, solarijima, trenažerima za boks i dr. Dubrovnik je poznat po vrsnim hotelima, od kojih je većina smještena na poluotoku Lapadu te na predjelu Ploča jugoistočno od Staroga grada. Hotelsko naselje Dubrava - Babin kuk na Lapadu grad je u malome. Ima trgovački centar, banku, ambulantu, ugostiteljske lokale, novi »Stradun«, koji povezuje hotele. Dubrovnik je grad bogatoga kulturno-umjetničkoga života. Posebno mjesto ima Dubrovački ljetni festival (od 10. srpnja do 25. kolovoza), koji se tradicionalno održava od 1950. To je kazališni, glazbeni i folklorni festival, 1956. uključen u kalendar svjetskih festivala i jedan je od najpoznatijih u svijetu. Održava se na otvorenim pozornicama u gradu (Gundulićeva poljana, Držićeva poljana, Lovrijenac, Revelin) ili u prekrasnim ambijentima svojih građevina (Knežev dvor, klaustri, crkve). Na repertoaru su djela hrvatskih i svjetskih klasika koje izvode vodeća imena domaćih i svjetskih glumaca, redatelja, dirigenata - dosad ih je nastupilo nekoliko stotina. Važan su dio festivala folklorne izvedbe domaćih (Linđo, Lado) i stranih folklornih skupina. U likovnome životu Dubrovnika posebnu važnost imaju izložbe koje se održavaju tijekom cijele godine. Osim renomiranih galerija - Umjetnička galerija (Put Frana Supila 23), njezin izložbeni prostor Luža Art Centar (Stradun), Sebastijan - povremene i stalne izložbe održavaju se i u drugim prostorima. Nadaleko su poznate dubrovačke karnevalske fešte - Dubrovački karnevo, koje se održavaju od ranoga srednjovjekovlja, kada se na dubrovački prostor prenose iz susjedne Italije. Velika je gradska svečanost proslava Blagdana sv. Vlaha, ujedno i Dan grada Dubrovnika (3. veljače). Proslava traje cijeli tjedan, uz vjerske obrede, procesiju gradskim ulicama, koncerte, sportske, zabavne i karnevalske priredbe. Postoje organizirani izleti.

 

Linkovi:

Službene stranica Grada Dubrovnika
Uprava Grada
Adresar
Virtualne razglednice

Turistička zajednica Grada Dubrovnika:
Cvijeta Zuzorić 1/II
20000 Dubrovnik
Tel/Fax: 020/ 323-887
http://web.tzdubrovnik.hr/