Virovitica

Virovitica, grad na sjevernim padinama Bilogore u Podravini, 44 km jugoistočno od Koprivnice; nadmorska visina 122 m; 16 167 stan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, stočarstvo, šumarstvo, prehrambena (šećerana, proizvodnja octa, špirita, alkoholnih pića, stočne hrane), drvna (pokućstvo, kalupi), kovinska (armature, alati, odljevci), kožna (obuća) industrija; proizvodnja građevinskog materijala; prerada duhana; tiskarstvo. Kulturne ustanove: kazalište i gradski muzej. Na križištu je magistralnih prometnica (M3) Varaždin-Koprivnica-Osijek i (M16.01) Novska-Virovitica-državna granica-Barcs i križište željezničkih prometnica Zagreb-Koprivnica-Osijek i Banova Jaruga-Daruvar-Virovitica.

Cestovno i željezničko križište daju Virovitici tranzitno-turističko značenje. Gradom dominira dvorac Pejačević; barokni park uz dvorac podignut krajem XVIII. i početkom XIX. st. hortikulturni je spomenik. Posebnost Virovitice je veliki otvoreni bazen smješten usred parka, odnosno u samom gradskom središtu. U neposrednoj okolici Virovitice više je atraktivnih izletišta, među kojima se ističu prostrani ribnjaci u Razbojištu na podnožju Bilogore i Milanovac na vinorodnim brežuljcima Bilogore. Na Bilogori se organizira lov na krupnu i sitnu divljač, a uz rijeku Dravu lov na sitnu divljač te ribolov.

Kulturne znamenitosti

Naseljena već u antici. God. 1243. dobiva od hercega Kolomana sloboštine, koje je 1248. potvrdila kraljica Marija. Tu se od 1280. spominje franjevački, a od 1290. dominikanski samostan. Na mjestu porušenoga srednjovjekovnoga burga podignuo je grof A. Pejačević veliki kasnobarokno-klasicistički dvorac (graditelj N. Roth 1800.-04.), i danas okružen opkopom i parkom. Naselje je još sredinom XVIII. st. imalo drvene kuće (neke iz sredine XIX. st. još i danas postoje). Među pretežno prizemnim zgradama ističu se palača Pejačević (katnica s arkadama i sa željeznim kapcima), kuća Besz (1758.) i franjevački samostan (u osnovi zatvoren četverokut, 1726.-51.). Nedaleko od dvorca je samostanska župna crkva sv. Roka (1746.-52.), jednobrodna građevina s četverokutnim svetištem i bočno smještenim zvonikom uz glavno pročelje (1754.). Dao ju je podignuti L. Patačić. Crkva pripada najistaknutijim baroknim cjelinama u Hrvatskoj. Ima devet oltara, slike, kipove, figuralno bogato ukrašenu propovjedaonicu (1755.-59.). Golemi glavni oltar djelo je T. Švaba (1767.-69.); na njemu su kipovi mariborskoga kipara J. Holzingera i slika J. Göblera iz Graza (1769.). Bogati namještaj nastao je većim dijelom u samome samostanu u kojemu je djelovalo mnogo braće različitih struka (slikari, pozlatari, kipari, stolari). U samostanu se čuva velika zbirka slika i kipova iz XVIII. i XIX. st., vrijedna knjižnica i predmeti stare franjevačke ljekarne. - Gradski muzej (osnovan 1953.; smještej u dvorcu) ima arheološku, etnografsku i kulturno-povijesnu zbirku te galeriju slika. Zbirka djela suvremenih umjetnika, koju je muzeju poklonio književnik B. Glumac, otvorena je za javnost 1982.

Linkovi:

Službena stranica Grada
Plan Grada
Povijest
Kultura
Vozni red autobusa
Vozni red vlakova

Turistička zajednica Grada:
Trg kralja Tomislava 1
33000 Virovitica
Telefon: 033 721 241
Fax: 033 271 241
E-mail:tzvpz@vt.tel.hr