| Vukovar
Vukovar, grad, pristanište na utoku rijeke
Vuke u Dunav, 19 km istočno od Vinkovaca, 36 km jugoistočno
od Osijeka; nadmorska visina 108 m; 44 639 stan. Gospodarska
je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, tekstilna
i prehrambena industrija. Na magistralnoj je prometnici (M7)
Osijek-Vukovar-Ilok i željezničkoj prometnici Vinkovci-Vukovar.
Najveći hrvatski grad i riječna luka na Dunavu,
poznat po veličanstvenoj bici u Domovinskom ratu i strašnim
razaranjima. Među mnoštvom vrlo atraktivnih, ali u ratu teško
stradalih građevina, ističu se dvorac obitelji Eltz iz XVIII.
st., barokne zgrade u središtu grada, franjevački samostan,
župna crkva sv. Jakova, pravoslavna crkva sv. Nikolaja i dr.
Izvan grada na obali Dunava prema Iloku nalazi se Vučedol,
bogato arheološko nalazište. Obredna posudica Vučedolska golubica
smatra se svojevrsnim simbolom grada. Vučedol je i poznato
izletište, raj za ribiče s prekrasnom pješčanom plažom na
Orlovu otoku. Atraktivno ušće rijeke Vuke u Dunav, šetališta
uz Dunav i uređene plaže osiguravaju sportsko-rekreacijske
aktivnosti tijekom cijele godine, a posebice u toplom dijelu
godine kada je moguće kupanje. Na Dunavu i Vuki popularan
je ribolov (som, smuđ, šaran, štuka, kečiga).
Povijest
Naselje postoji već u X. st.; uza nj se veže
velika slavenska nekropola na lokalitetu Lijeva bara. U srednjem
vijeku je središte istoimene županije (prvi spomen 1220. in
Comitatu de Wolcou); zabilježen je kao villa Walkov, Vlcou
i sl. (XIII. st.), poslije oppidum, od 1323. Wolcowar. Kraljev
posjed, u djelomičnoj je vlasti Gorjanskih, Koroga, Morovičkih,
Iločkih i dr. Razvija se kao trojno naselje; utvrda s »gradom«
najstariji je dio, smješten na desnoj obali Vuke povrh ušća
u Dunav (danas područje samostana i gimnazije); podgrađe (od
1231. »slobodni kraljevski grad«) nalazilo se u prodolini
uzduž kraljevske ceste i luke (Radićeva ulica i priobalje
Vuke); na lijevoj obali (danas Novi Vukovar) razvija se posebno
trgovište Varoš (1286. i dalje). Za turske vladavine (1526.-1687.)
gradić s dvjestotinjak kuća slijedi srednjovjekovnu matricu
(nedavno otkopani temelji Sulejmanova mosta preko Vuke iz
1526.). U vrijeme barokne obnove u vlasti Komore, potom donacijski
feud (Kuffsteina od 1728., Eltzovih od 1736.) i središte srijemske
županije (od 1745.). Od početka XVIII. st. Vukovar se razvija
kao dvojni grad: Stari Vukovar, građanski dio na desnoj obali
Vuke, organične je nepravilne strukture razvijene na brežuljkastu
zemljištu; Novi Vukovar na niskoj lijevoj obali, planirano
je naselje linearno-cestovnoga tipa (građen za njemačke naseljenike
od 1722.), u kojemu je sjedište vojske, županijske uprave
i vlastelinstva. |
Linkovi:
Službena
stranica Grada
Povijest
Karta
Grada
Sport
Kulturno-umjetnička
društva
Kulturne
znamenitosti
Turistička zajednica Grada
Vukovara:
Hotel "Dunav",Trg Republike 1
32000 Vukovar
Telefon: 032 442 889
Fax: 032 442 889
|
