| |
 Brač
Najveći otok srednjodalmatinske
otočne skupine, treći po veličini među jadranskim otocima; 394,57
km2; 13 824 stan. Od kopna ga dijeli Brački kanal, od Šolte Splitska
vrata, a od Hvara Hvarski kanal. Najviši vrh otoka, Vidova gora
(778 m), ujedno je i najviši vrh na jadranskim otocima. Vapnenački
dio obale je kamenit i strm, dok je ostali dio razmjerno nizak i
pjeskovit (na južnoj strani od Farske do Bola, na sjevernoj od Sutivana
do Supetra). U krajoliku otoka prevladava krški vapnenački reljef
sa škrapama, jamama, docima i uvalama. Blaže forme reljefa, na kojima
su rasprostranjena smeđa primorska tla (najplodnija na otoku), pretežno
u unutrašnjosti (osobito između Ložišća i Nerežišća i između Selaca,
Novog Sela i Sumartina). Srednje temperature zraka tijekom siječnja
od 4,9 °C (Pražnice) do 7,2 °C (Sutivan), a u srpnju od 22,9 °C
(Nerežišća, 360 m) do 24,7 °C (Sutivan). Kiše najviše padaju u zimskoj
polovici godine. Pražnice imaju godišnje oko 1450 mm, a Sutivan
oko 830 mm oborina. Od vjetrova imaju najveći utjecaj na klimu otoka
jugo i bura (vruljska bura između Pučišća i Povlja). Ljeti je čest,
osobito uz sjeverozapadnu obalu, maestral, koji puše s mora. Na
Braču nema površinskih vodenih tokova. Trajnih izvora ima jedino
oko Bola. Viši dijelovi otoka (iznad 400 m) mjestimice su obrasli
crnim i alepskim borom; veće ili manje šume alepskog bora susreću
se uz sva obalna naselja; inače prevladava makija i kamenjar. Najveća
su naselja Pučišća i Supetar. Glavni poljodjelski proizvodi su ulje,
vino i voće (višnje i bademi); stočarstvo i ribarstvo. Tvor-nice
ribljih konzervi su u Postirama i Milni. Glavni kamenolomi poznatoga
bračkoga kamena su kraj Pučišća, Selaca, Postira, Spliske, Donjeg
Humca (brački kamen ugrađen je u Bijelu kuću u Washingtonu i Dioklecijanovu
palaču u Splitu). Cijelim je otokom izgrađena cestovna mreža; trajektna
veza Split-Supetar, Makarska-Sumartin; brodske veze sa Supetrom
i Bolom. Zračna luka (za manje zrakoplove) iznad Bola.
Naseljen od neolitika (spilja Kopačina između Donjeg Humca i Supetra),
preko brončanog i željeznog doba (gradine Rat kod Ložišća, Kaštilo
iznad Bola, Škrip - kao glavna utvrda, Velo i Malo Gradišće, Hum,
Gradac, gomile u okolici Nerežišća, Pražnica, Gornjeg i Donjeg Humca
i drugdje), grčke kolonizacije (Vičja vala), do danas. Prvi su poznati
stanovnici otoka Iliri (antički naziv Brača, Brattia, potječe vjerojatno
od ilirskog brentos: jelen). Rimsko doba ostavilo je tragova (ladanjske
vile, grobnice) ne samo u unutrašnjosti otoka već i na obali; za
cara Dioklecijana iskorištavali su se kamenolomi kod Škripa. U ranom
srednjem vijeku Brač je pod Bizantom, u IX. st. osvajaju ga slavenski
Neretljani, a zatim dolazi u sastav hrvatske države. Zbog opasnosti
od pirata stanovnici pomalo napuštaju naselja na obali i povlače
se u unutrašnjost otoka (Nerežišća, Donji Humac, Škrip, Gornji Humac,
Podhume, Gradac i dr.). U XIII. st. Brač je u rukama Omišana, kojima
ga 1240. oduzimaju Splićani; u XIV. st. priznaje vlast ugarsko -
hrvatskoga kralja Ludovika I., zatim bosanskoga kralja Tvrtka I.
i hercega Hrvoja Vukčića, uživajući pritom široku autonomiju. God.
1420.-1797. je pod vlašću Venecije, koja mu je potvrdila stare privilegije.
Poslije pada Venecije pripada do 1806. Austriji, kraće vrijeme je
baza ruske flote za sjeverni dio Jadrana, zatim je u vlasti Francuza,
a onda do 1918. pod Austrijom.
Iz ranokršćanskoga doba je desetak svetišta (trolisna crkva u Sutivanu,
trobrodna bazilika s krstionicom u Povljima i Postirama, Supetar).
Od X. st. javljaju se prve crkve predromaničkoga stila (Sv. Nikola
iznad Sumartina, Sv. Mihovil nad Dolom), a potom crkvene građevine
prate stilski razvitak hrvatskoga graditeljstva romaničkih osobina
(Sv. Juraj vrh Brača, Sv. Ilija kraj Donjeg Humca). U XV. st. javljaju
se složeniji graditeljski sadržaji (ljetnikovac u Bolu), a u renesansnom
slogu grade se crkva u Postirama i dominikanska crkva u Bolu. Graditeljstvo
baroka najizraženije je pri podizanju crkava (Škrip, Ložišća, Milna,
Nerežišća). U XIX. st. zadržana je visoka razina građenja (Ložišća-zvonik,
crkva u Selcima). U XX. st. graditeljska ostvarenja čine turistički
i hotelski objekti (Bol, Supetar) te kuće za odmor (Povlja, Bobovišća,
Splitska).
Preporučujemo:
Hotel
"Zlatni rat" - Porat bolskih pomoraca bb - HR - 21420
BOL, otok BRAČ
|
|
