Turizam - otoci - Mljet

 
 


 
 

Otoci
- Brač
- Brijuni
- Cres i Lošinj
- Čiovo
- Dugi otok
- Hvar
- Ist
- Korčula
- Kornati
- Krk
- Lastovo
- Mljet
- Murter
- Pag
- Pašman
- Rab
- Šolta
- Ugljan
- Vis

Regije

Gradovi

Izleti

Plan i prijedlog putovanja

Turističke destinacije

Homepage

 
 

 


 
 


Otok MljetMljet

Otok u južnodalmatinskom arhipelagu južno od poluotoka Pelješca, od kojega ga dijeli Mljetski kanal; 100,4 km2; 1237 stan. U reljefu se ističu nizovi vapnenačkih uzvišenja i brojne krške udoline, polja (Polačno, Ivanovo, Blatsko, Kneže polje). Južno od najvišega grebena (Veli Grad, 514 m) zona polja je najprostranija (Babino polje). Na krajnjem sjeverozapadnom dijelu otoka je potopljena udolina Mljetskog jezera: Malog i Velikog. Malo je jezero (24 ha, najveća dubina 29,5 m) kanalom, dugim oko 30 m, povezano s Velikim jezerom. Veliko jezero (145 ha, najveća dubina 46 m) spojeno je s otvorenim morem plitkim, 30 m dugim kanalom Soline. Kroz oba kanala teče snažna morska struja, koja zbog plime i oseke svakih šest sati mijenja smjer. Promjena smjera morske struje u srednjem je vijeku korištena za pokretanje mlinova. U unutrašnjosti otoka su još četiri male potopljene krške udoline, koje otočani zovu blatine, odnosno slatine (lovišta jegulja). Veće su uvale: Pomena, Polače, Tatinica, Sobra, Luka Prožura, Okuklje, Saplunara; uz obalu su brojni otočići.

Klima je sredozemna; prosječna temperatura zraka tijekom siječnja 8,7 °C, a u srpnju 24 °C; prosječna godišnja količina oborina 1000-1500 mm; tijekom godine 2580 sunčanih sati. Šume zapremaju 72% ukupne površine otoka; lijepe borove šume najbolje su sačuvane na njegovoj sjeverozapadnoj strani. Glavna naselja (Babino Polje, Prožura, Maranovići, Korita, Blato, Ropa, Goveđari) leže u unutrašnjosti, uz obrađena polja; kao luke služe im najbliže uvale na sjevernoj obali. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, vinarstvo, maslinarstvo, uzgoj ljekovitog bilja, ribarstvo i turizam. Cijelim otokom prolazi regionalna prometnica. Trajektnim je linijama otok povezan s Pelješcem i Dubrovnikom.

Na vrhu Mali Gradac (blizu Babinih Kuća) ima ostataka ilirskog utvrđenja. U rimsko doba otok se spominje pod imenom Melite. Iz tog doba ima nalaza na cijelom otoku - Pomena, Žare, Pinjevica. S prijelaza u rani srednji vijek su ruševine palača i starokršćanske bazilike u Polačama. Oko 536.-537. otok je ušao u sklop Istočnorimskog Carstva. Kasnije je došao u vlast Neretljana, a nakon toga Zahumlja. Iz tog razdoblja su predromaničke crkvice sv. Pankracija, sv. Andrije i sv. Mihovila u Babinu Polju. Veliki župan zahumski Desa poklanja 1151. cijeli otok benediktincima (iz opatije Pulsano na Monte Garganu u Apuliji), koji na otočiću u Velikom jezeru podižu svoju opatiju i crkvu. Bosanski ban Stjepan poklanja Mljet 1333. Dubrovačkoj Republici; od tog vremena otokom upravlja knez koji rezidira u Babinu Polju. God. 1345. Mljet dobiva svoj statut. U razdoblju gotike sagrađeno je na otoku nekoliko crkava (župna crkva u Babinu Polju, Sv. Trojica u Prožuri, Sv. Vid u Koritima - sve iz XV. st.), a s prijelaza iz gotike u rnesansu su ruševine crkve sv. Marije od Brda (iznad Maranovića). Profana arhitektura zastupljena je s nekoliko karakterističnih zgrada (renesansni dvor mljetskoga kneza u Babinu Polju, nekoliko baroknih kuća iz XVII.-XVIII. st. u Koritima).

Nacionalni park Mljet (od 1960.), nalazi se na sjeverozapadnom dijelu otoka; 54 km2. Obuhvaća Malo i Veliko jezero i Soline. Međusobno i s otvorenim morem povezani su uskim i plitkim, umjetno produbljenim prolazima. U parku se nalazi velik broj biljnih zajednica: alepski bor (Pinus halepensis), česvina (Quercus ilex) s gustom makijom. Osobita svojstva imaju Veliko i Malo jezero te Soline, od kojih je Malo jezero izloženo prirodnom procesu eutrofizacije, stoga u donjim slojevima nema kisika. U šumama živi mungos; južna obala parka stanište je morske medvjedice. U južnom zatonu Velikoga jezera je otočić dug oko 200, širok oko 120 m, na kojemu su benediktinci u XII. st. sagradili samostan s crkvom sv. Marije. Crkva sv. Marije ima karakteristike romanike. Predvorje s visokim reljefima (svetački likovi) građeno je vjerojatno na prijelazu XII./XIII. st. Ispred njega renesansni je portik s grbom Gundulića iz XVI./XVII. st. Iz tog je vremena obrambena kula četverokutna tlocrta. Na sjeveroistočnoj je strani crkve romanički zvonik. U vrijeme baroka crkvi su prigrađene dvije bočne kapele s oltarima. Stara samostanska zgrada s klaustrom i prostranim podrumom na strani pristana uklopljena je u XVI. st. u renesansnu dvokatnu građevinu s pročelnom terasom dugom 30 m. U to vrijeme samostanski je kompleks utvrđen (obrambeni zidovi i kule u južnom uglu). Samostan je 1869. sekulariziran i napušten; u njemu je do 1941. bila uprava šuma otoka Mljeta; 1959.-60. preuređen u hotel. U najnovije vrijeme crkva se dovodi u sakralnu funkciju, a samostanu se traži namjena. Crkveni god je Velika Gospa (15. kolovoza). U mljetskom samostanu boravili su kao redovnici poznati dubrovački pisci Mavro Vetranović (1482.-1576.), Mavro Orbini (umro 1614.), Ignjat Đurđević (1675.-1737.), koji boravak na Mljetu opisuje u spjevu Suze Marunkove.

Mljet sa svojim nacionalnim parkom - prirodnim fenomenom zaštićenim najvišim oblikom zaštite poradi svoje pejsažne, vegetacijske, geološke i kulturno-povijesne vrijednosti - jedan je od najatraktivnijih otočnih krajolika. Poznat po posebnosti životinjskog svijeta - jelen lopatar, divlje svinje te osobito po fenomenu mungosa donesenih 1910. radi istrebljenja zmija otrovnica - otok kao da je uvijek živio u legendi poput onih o boravku na otoku apostola Pavla ili cara Augusta. Danas svojim smještajnim kapacitetima (pansioni, apartmani), ponudom domaće hrane i specijaliteta (ribe, jastozi, sir, vino), gustom mrežom izletničkih staza, uz tradicijski melos i slikovite nošnje, boravak u Nacionalnom parku Mljet pripada izričaju »san snova«. Luke Polača i Pomena tradicionalna su nautička odredišta.

Preporučujemo:
Apartmani "Mirjana" - otok Mljet, Luka Prožura

Apartmani Soline - Mljet, Govedari, otok Mljet

Otok Mljet