| |
 Pašman
Otok u zadarskom arhipelagu jugoistočno od otoka
Ugljana, od kojega ga dijeli uski morski prolaz Ždrelac ; 56,9 km2
(dug 21,1 km, širok do 4,1 km); 3349 stan.; najviši vrh Bokolj (272
m). Na zapadu je građen od krednih vapnenaca, na istoku od dolomita
s manjom zonom plodnih praporastih naslaga. Vapnenačka zona otoka
djelomice je pod makijom, dolomitska i praporasta zona pod vinogradima
i povrtnjacima. Strma zapadna obala razvedena je brojnim, od bure
zaštićenim uvalama (posebice na jugoistočnom kraju). Veće su uvale:
Polača, Taline, Triluke, Lanđin, Soline i Kablin. Duž slabije razvedene
istočne obale nižu se sva otočna naselja: Tkon, Kraj, Pašman, Mrljane,
Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac. Gospodarska je osnova poljodjelstvo,
vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo,
ribarstvo i turizam. Uzduž otoka prolazi regionalna prometnica.
Trajektna veza s Biogradom na Moru.
Otok je naseljen od prapovijesti (ilirska gradina, rimski nalazi
- Pašman, Banj). Uz uvalu Sveti Ante na jugozapadnoj obali predromanička
jednobrodna crkvica. Od 1050. otok je u posjedu biogradske biskupije,
od 1126. zadarska nadbiskupija. Naseljavali su ga prebjezi pred
Turcima.
|
|
